ŠTA JE DISTRIBUTIVNI CENTAR?
Distributivni centar je značajna komponenta upravljanja lancem snabdevanja. Takav objekat prima, skladišti i distribuira robu i proizvode drugim distributivnim centrima, trgovcima i kupcima.
Kompanije takođe mogu koristiti takve objekte za obavljanje usluga s dodanom vrednošću kao što su sastavljanje proizvoda, pakovanje ili prilagođavanje – pomažući im da dodaju više vrednosti svojim uslugama ispunjavajući specifične potrebe svojih kupaca.
OPTIMIZACIJA LOKACIJE DISTRIBUTIVNIH CENTARA
Dok su proizvodne lokacije prostori gde se artikli proizvode, od velikog značaja postalo je to kako se proizvodi transportuju u skladišta ili distributivne centre i na kraju šalju krajnjem korisniku.
Uobičajeni tipovi tih nekretnina su:
→ distributivni centri
→ skladišta opšte namene sa kancelarijama
Danas se udaljenost i lokacija kombinuju sa vremenom putovanja i analizom zagušenja saobraćaja. Kompanija može utvrditi koliko su logistički efikasne njene lokacije u smislu
mogućnosti da prima robu od svojih dobavljača, a zatim da je isporučuje svojoj bazi potrošača, zbog čega im je od velikog značaja optimalna lokacija distributivnih centara. Koncept e-commerce modela se zasniva na brzoj isporuci naručenih dobara i ukoliko trgovac može da izvrši isporuku u što kraćem periodu, to predstavlja bitnu konkurentsku prednost na tržištu. Istovremeno, neophodno je voditi računa i o povratnoj logistici (return logistics) kada potrošač iz nekog razloga želi da vrati naručen proizvod (neodgovarajuća veličina, oštećenja i sl). Kako bi taj proces išao što lakše, a uz korektne troškove, potrebno je da privatno skladište (centar) bude na lako dostupnoj lokaciji.
Na kraju, na odabir lokacije za proizvodni objekat često utiče dostupnost odgovarajuće radne snage, kao i razvijenost infrastrukture. Zbog neposredne blizine dva auto-puta (E75
i A1) kao i aerodroma „Nikola Tesla“, opštine u blizini Beograda, postale su vrlo interesantne za pozicioniranje proizvodnih kompleksa domaćih i internacionalnih klijenata. Na tržištu postoje mnoge mogućnosti za investiranje u ove nekretnine, a njena kupovina može biti jedan od najprofitabilnijih načina ulaganja novca. Čak su se i tokom pandemije ove nepokretnosti pokazale kao najotpornije na globalne promene, a u vremenu otežanog snabdevanja sa udaljenih tržišta, lokacije blizu potrošača dobijaju sve više na značaju.
ZAŠTO SKLADIŠTA IMAJU IZAZOVE
Potreba za kvalifikovanim radnicima i pretpostavljeni visoki troškovi za implementaciju digitalne i fizičke automatizacije dva su glavna razloga zašto se kompanije ustručavaju da
investiraju u novu tehnologiju. Međutim, finansijska ulaganja ne moraju biti velika da bi donela koristi. Čak i skromna poboljšanja, poput uvođenja elektronskih teretnih listova ili komunikacije između vozača i skladišta, mogu povećati efikasnost i smanjiti opterećenje radnika.
GLOBALNI RAST TRŽIŠTA ZAKUPA SKLADIŠTA I DISTRIBUTIVNIH CENTARA
Tržište zakupa skladišta i distributivnih centara očekuje se da će doživeti snažan rast u narednim godinama. Procenjuje se da će rasti do 95,94 milijardi dolara do 2028. godine, sa godišnjom stopom rasta (CAGR) od 7,8%. Ovaj očekivani rast u predstojećem periodu može se povezati sa porastom globalne potražnje za raznim aplikacijama, povećanom potrebom za e-trgovinskim uslugama, rastućom potražnjom za uslugama treće strane u logistici, povećanom potražnjom za farmaceutskim proizvodima i rastućom potražnjom u sektoru hrane i pića.
Rast tržišta zakupa skladišta i distributivnih centara očekuje se da će biti podstaknut ekspanzijom e-trgovine. E-trgovina obuhvata online kupovinu i prodaju dobara i usluga, pri
čemu tržište zakupa skladišta igra ključnu ulogu u podržavanju ovog rasta pružanjem neophodne infrastrukture i logističke podrške. To omogućava efikasno upravljanje zalihama,
pravovremeno ispunjenje narudžbina i pojednostavljene operacije u lancu snabdevanja za online trgovce.
Na primer, u novembru 2023. godine, prema izveštaju Storage and Warehouse Leasing Global Market Report 2024, researchandmarkets.com, prodaje u e-trgovini činile su 15,6%ukupne maloprodaje u trećem kvartalu 2023. godine, što predstavlja porast od 7,6% u odnosu na isti period 2022. godine. Ukupna maloprodaja u trećem kvartalu 2023. godine procenjena je na 1.825,3 milijardi dolara, što je odraz povećanja od 1,5% u odnosu na drugi kvartal 2023. godine. Ovi podaci ukazuju na to kako je ekspanzija e-trgovine pokretačka snaga tržišta zakupa skladišta i distributivnih centara.U 2023. godini, Severna Amerika je bila najveća regija na tržištu zakupa skladišta i distributivnih centara.
TRŽIŠTE ZAKUPA SKLADIŠTA TRENUTNO VODE NEKOLIKO KLJUČNIH REGIONA:
1. Severna Amerika
SAD i Kanada predvode ovaj region. Rast e-trgovine i online maloprodaje, naročito kroz platforme kao što su Amazon i Walmart, podstiče potražnju za skladištima i distributivnim
centrima.Logistički centri blizu urbanih područja postaju sve popularniji zbog brze isporuke, kao što su centri u blizini Njujorka, Los Anđelesa, i Čikaga. Rast malih i srednjih preduzeća
koji koriste usluge treće strane u logistici (3PL) takođe povećava potražnju za skladištima.
2. Evropa
Zapadna Evropa: Zemlje kao što su Nemačka, Velika Britanija, Francuska i Holandija beleže rast skladišnih kapaciteta zbog porasta online prodaje i potrebe za optimizacijom lanca
snabdevanja. Nemačka: Kao industrijska sila, beleži rast skladišnih kapaciteta, posebno u oblastima kao što su Frankfurt, Hamburg i Minhen. Velika Britanija: Brexit je doveo do povećane potrebe za domaćim skladišnim kapacitetima. Istočna Evropa: Zemlje poput Poljske i Češke Republike beleže porast kao logistički čvorišta zbog njihove blizine zapadnim
tržištima i nižih troškova rada.
3. Azijsko-pacifički region
Kina i Indija predvode rast u ovom regionu. Snažan rast e-trgovine i urbanizacija podstiču potrebu za skladištima i distributivnim centrima. Kina: Najveći proizvođač i izvoznik na svetu, beleži rast skladišta u blizini glavnih logističkih centara kao što su Šangaj i Šenžen. Indija: Brzi rast e-trgovine, naročito sa platformama kao što su Flipkart i Amazon
India, povećava potražnju za skladištima i logističkim objektima. Jugoistočna Azija: Zemlje poput Vijetnama, Malezije i Indonezije vide značajan rast zbog premeštanja proizvodnih
kapaciteta i potrebe za podrškom e-trgovini.
4. Latinska Amerika
Brazil i Meksiko vode u rastu skladišta i distributivnih centara u ovoj regiji. Rast e-trgovine nakon pandemije COVID-19 ubrzao je potrebu za boljom infrastrukturom za distribuciju. Argentina i Kolumbija takođe beleže rast, posebno u urbanim područjima gde je potražnja za brzim isporukama veća.
5. Bliski Istok i Afrika
UAE i Saudijska Arabija vode ovaj region u smislu logističkih centara, naročito u vezi sa rastom e-trgovine, investicija u infrastrukturu i trgovinu. Južna Afrika i Nigerija vide porast
potražnje zbog rasta maloprodaje i potreba za distribucijom u urbanim centrima.
Globalni faktori koji utiču na rast potražnje: E-trgovina je glavni pokretač globalnog povećanja potražnje za distributivnim centrima. Kompanije žele da poboljšaju svoje logističke kapacitete kako bi omogućile brže isporuke krajnjim korisnicima.
Urbanizacija i megagradovi: Sa rastom populacije u urbanim područjima, kompanije traže skladišta koja se nalaze blizu ovih potrošačkih centara kako bi smanjili vreme isporuke.
Održiva logistika: Rast zahteva za zelenim i održivim distributivnim centrima, sa akcentom na smanjenje emisije ugljen-dioksida i povećanje energetske efikasnosti.
